Factbites
 Where results make sense
About us   |   Why use us?   |   Reviews   |   PR   |   Contact us  

Topic: Wahie Loa


Related Topics

In the News (Tue 2 Dec 08)

  
  EKF :: Puke No'eau :: He‘e
Punahele loa kēia wahi ‘au‘au kai na nā kamali‘i e noho ana ma ia wahi.
Ua ho‘omaopopo ka tūtū i ka ‘ōlelo o kona mau kūpuna i ha‘i ai iā ia. Noho kekahi wahine he‘e i ia wahi i kekahi pu‘u pōhaku a maopopo ihola ka tutu kāne, na ka wahine he‘e i lawe aku i kāna mo‘opuna e noho pū me ia.
Ua ho‘ākoakoa ka tutu kāne i ka po‘e a pau loa o ia wahi a kēnā akula iā lākou e paila i ka wahie a nui ma luna o ua pu‘u pōhaku nei a e puhi i ke ahi.
www.edithkanakaolefoundation.org /projects/kumulipo/elua/185-hee.htm   (800 words)

  
 Ka'iwakiloumoku - Hawaiian Cultural Center
Wahi a Eleio, "Aia i kela puoa e ku malaila la, aia ilaila ia i komo aku la." Alaila, ae aku la ka makuahine o ka mea i make.
Wahi hoi a ka makuakane o ka mea i make, "Ae, he nui no ko‘u mau kanaka, no ka mea, mai Waiopai ka palena o kela aoao a Keahuaiea ka palena o keia aoao, a o na kanaka maloko oia palena la, oia ko‘u mau kanaka."
I ka makaukau ana nae o ka wahie i na kanaka, alaila, hoakaka aku la o Eleio i ka makuakane, "He nani hoi ia ke lapaau nei kaua i ko kaikamahine, eia ka mea kapu o kau hana la: o oe ea, mai noho oe a moe pu me ko wahine.
www.kaiwakiloumoku.ksbe.edu /kaleinamanu/6-eleio3.4.php   (1423 words)

  
 W | NZETC
waharoa, the entrance to a fort (pa); wahapù, the mouth of a river or bay; wa, a space, an interval; wahi, to divide; puaha, the mouth of a river.
WAHI (wàhi), to split, to divide; a division, a part; a region: Ka mutu te inu, ka wahia te taha—P. A ka minamina tona ngakau ki te haereere ki taua wahi—P. Cf.
wahi, to separate; wae, to separate; owehewehe, a definite period of time in the mourning; uwehe, to open; to untie; to uncover.
www.nzetc.org /tm/scholarly/tei-TreMaor-c1-14.html   (12618 words)

  
 StarBulletin.com | News | /2006/01/22/
e olelo aku oe ina kanaka e pii i ka wahie, hana a nui a ho'a imu, he imu nui e kalua ai ka ai i ai na ohua a me na kanaka o ke'lii a lawa.
Ua hele aku la ke'liiwahine e kauoha i na kanaka e pii i ka wahie, o ka poe hiki ke hele ua pii aku la lakou, ao ka poe palupalu loa aole lakou i hiki ke pii aku.
Ua ku ka paila o ka wahie, a ua ka ia ka imu a nui palena ole, a ho'a ia aku la ua imu nei.
www.starbulletin.com /2006/01/22/news/kauakukalahale.html   (1340 words)

  
 Kawelo - Fornander
Pi‘i akula läua i ke kälai wa‘a, a ho‘i maila, käpili a pa‘a, hä‘awi akula iä Kawelo, hoehoe ihola ‘o Kawelo i uka i kai o Wailua, a lilo ihola ia i mea nanea iä ia i nä lä a pau loa.
A lohe ua wahi kanaka nei, hou maila ia i käna ihe, a ‘ike ‘o Kawelo, hoaka a‘ela ia i ka ihe i ka pola o ka malo, a kü akula ka ihe i ka lepo, ‘a‘ole iä Kawelo, hilahila ihola, a holo akula.
Ua ‘u‘uku loa kona wahi ola i koe, ‘a‘ole nui loa, a he wahi hanu ‘u‘uku nö ho‘i i koe i loko ona, ‘a‘ole na‘e he ‘ike ‘ia, no laila, ua pakele ‘o ia i ka pepehi maoli ‘ia e kona mau ‘enemi.
www.uatuahine.hawaii.edu /moolelo/Kawelo_Fornander.html   (10121 words)

  
 EKF :: Puke No'eau :: Nai‘a
Iā ia i ho‘i aku i ka hale, ‘ike ‘o ia i kekahi hale pili nunui ma kahi o kona wahi pupupu hale a lohe aku ‘o ia i ka leo hau‘oli o kāna wahine i loko o ka hale.
E ho‘i ‘oe i kai i kakahiaka a noi aku i ka Nai‘a no nā hōkū, ka mahina a me ka lā, makemake au i ia mau mea no‘u iho.” A lohe aku ke kāne i kēia, pū‘iwa loa kona mana‘o, “Pehea ho‘i e ka wahine?
‘Aka‘aka aku ka Nai‘a a ‘ōlelo aku iā ia, “Makemake kou wahine inā mea a pau, a ‘oiai ‘a‘ole hiki ia‘u ke ha‘awi aku iā ia i kāna makemake e ho‘i ‘olua i ko ‘olua wahi pupupu hale.”
www.edithkanakaolefoundation.org /projects/kumulipo/elua/138-naia.htm   (835 words)

  
 Te Papakupu o te Taitokerau - A_1
[TWK/MHR] Tiikina he wahie i te pätoa hei tahu i te ahi.
The literal meaning, “long-burning fire”, refers directly to one of the concrete phenomena through which the right to occupation could be both symbolized and established, that is, by keeping a fire burning in a special hangi-like fireplace even when everyone in the käinga was away from home.
The constituent parts of the phrase are derived from ahi from Proto Malayo-Polynesian *apuy “fire”; kä“ from Proto Oceanic *kasang “glow; hot; heat”; and roa from Oceanic *loa “long”.
www.edesignz.co.nz /dictionary/dictionary-searchresults/A.htm   (4931 words)

  
 Taropatch.net - The Wall
I think it applies to the wall and a lot of other things in life.
"Pipi ka wahie, ho'onui i ka pulupulu" -- When the firewood sputters, add more kindling.
For me, this means, that when I get bogged down, or stale, or whatever, I should look around and get some new input -- "fresh material", in a broad sense.
www.taropatch.net /forum/topic.asp?ARCHIVE=true&TOPIC_ID=124   (3629 words)

Try your search on: Qwika (all wikis)

Factbites
  About us   |   Why use us?   |   Reviews   |   Press   |   Contact us  
Copyright © 2005-2007 www.factbites.com Usage implies agreement with terms.